Kako izbjeći iscrpljenost u brizi za druge

Briga za druge može biti jedna od najnagrađivanijih stvari u životu. Međutim, česta je pojava da se ljudi koji se brinu za druge često suočavaju s osjećajem iscrpljenosti ili “izgaranja”. Radite li kao njegovatelj, roditelj, volonter ili možda savjetnik, vjerojatno ste se već osjetili preopterećeni. Između želje da pomognemo i stvarne potrebe da očuvamo svoje mentalno i emocionalno zdravlje, ponekad se lako izgubiti. Ako ste se ikada zapitali kako izbjeći ovu iscrpljenost, nastavite čitati. Razotkriću vam nekoliko učinkovitih strategija koje možete odmah primijeniti.

Prepoznavanje znakova iscrpljenosti

Prvi korak u prevenciji iscrpljenosti jest prepoznavanje njegovih simptoma. To može biti fizička umornost, emocionalna iscrpljenost, razdražljivost ili osjećaj beznađa. Na primjer, ako primijetite da ste često umorni, iako puno spavate, ili se lako naljutite na onoga tko vam se obrati, to su jasni signali da trebate uzeti predah. Slušanje vlastitog tijela i uma ključno je za održavanje ravnoteže.

Postavljanje granica

Kad god se brinete za druge, važno je postaviti jasne granice. To ne znači da ste sebični; naprotiv, postavljanje granica štiti vas i osobu koju pomažete. Na primjer, ako ste njegovatelj i radite bez prestanka, odredite vrijeme kada ćete se posvetiti sebi. Učite reći “ne” kada više ne možete preuzeti dodatne obaveze. Važno je shvatiti da neke stvari jednostavno ne možete učiniti, a to je u redu.

Samopomoć kao prioritet

Briga o sebi često pada u drugi plan kada se posvetite drugima. No, bez odgovarajuće brige o sebi, ne možete pružiti najbolju podršku drugima. Odvojite vrijeme za aktivnosti koje vas opuštaju, bilo da je to čitanje knjige, večera s prijateljima ili šetnja prirodom. Na primjer, možete unaprijed planirati „dan za sebe“ i tako osigurati da imate vremena za opuštanje.

Kreiranje sustava podrške

Nemojte se bojati zatražiti pomoć. Bilo da se radi o prijateljima, obitelji ili profesionalcima, okružite se osobama koje vas podržavaju. Uključivanje drugih u vaš život može značajno umanjiti osjećaj samote i opterećenosti. Na primjer, organizirajte redovite sastanke s prijateljima ili članovima obitelji koji su voljni ponuditi ruku pomoći. Tako ćete stvoriti mrežu koja vam omogućava zadržavanje ravnoteže.

Tehnike opuštanja i mindfulness

Iako možda mislite da nemate vremena za meditaciju ili jogu, vrijedi odvojiti minutu za opuštanje. Ove tehnike mogu vam pomoći da se oslobodite stresa i ponovo se povežete sa svojim osjećajima. Tijekom dana, pokušajte uključiti kratke pauze za disanje ili meditaciju. To može biti samo pet minuta vođenog disanja ili fokusiranja na svoj dah. S vremenom, ove strategije mogu značajno doprinijeti smanjenju stresa i anksioznosti.

Osnažujuće afirmacije

Uključivanje pozitivnih afirmacija u svoju dnevnu rutinu može vam pomoći promijeniti način na koji gledate na sebe i situaciju u kojoj se nalazite. Ponovite sebi pozitivne rečenice poput “Ja sam dovoljno dobra” ili “Moj trud pomaže drugima, ali i ja trebam brigu”. Ove afirmacije mogu biti od velike pomoći u očuvanju mentalne otpornosti.

Briga za druge može biti ispunjavajuća, ali ne smije doći na račun vašeg vlastitog blagostanja. Prilagodite svoje navike, postavite granice i ne zaboravite na sebe u tom procesu. Uostalom, sretan i zdrav njegovatelj ili prijatelj može pružiti daleko bolju podršku i pomoć onima koji na nju računaju. Kada se brinete o sebi, možete istinski zasjati u svojoj ulozi i dati najbolje od sebe drugima.

Objavljeno dana